Vrućine… 3. septembar 2012.

3 09 2012

1   Ovoga leta vrućine su bile toliko velike da su svaka česma i posuda s vodom bile prave dragocenosti…

 

 

2   Kada pri ruci nisu bile posude sa vodom nekome je mogao da posluži i lavabo…

 

 

3   Kada pri ruci (surli) nije bio lavabo, mogao je da posluži i obližnji vodopad…

 

 

4   Predivna reklama koja govori o globalnom otopljavanju…

 

 

5   Budućnost bi mogla i ovako da izgleda – bez pomoći fotošopa i montaže…

 

 

6   Muškarci su tokom leta stalno obarali pogled…

 

 

7   Usmereni (oboreni) muški pogledi su krivci za nepotpuni doživljaj. Zato otkrivamo celinu koju preko leta muškarci često propuste…

 

 

8   Usled veoma velikih vrućina ponekad i „treće oko“ izađe „van sebe“ i pokuša da pročita nešto lepo…

 

 

9   Korist od letnje žege – vrućina nam nekada otkrije i kopiju koja je lepša od originala…

 





Grafiti koje rađaju biblioteke

20 04 2010

Dobar dan!  Kako ide?

Gura se, odgovorio bi Sizif. A to je u stvari citat iz jedne knjige. A kad smo već kod knjiga…

Pored već dobro poznatog kupovanja knjiga na metar uz odabir odgovarajuće boje, postoji bar još jedan način za alternativno korišćenje knjiga kod nas. To su svakakve beleške i natpisi na stranicama i marginama knjiga pozajmljenih iz biblioteke. Evo šta je otkriveno u nekolicini takvih naslova.

Na poslednjpj stranici Šekspirovog dela “Romeo i Julija”, neka domaćica je napisala uputstva svome sinu:

Đole, molim te, kupi na pijac kilo crni lukac,

tri kilo krompira roza, rani, gledaj da je kiflaš

i da je piljarica iz Srema. Još kupi pola kilo

mešano mleveno, nemoj da ti mesar Lazika

podvali ko prošli put, reci da je za mene i

da ga mlogo pozdravljam. I još kupi leba

i mleka, a kusur do dinara ostavi u kredenac.

Micika

Na margini knjige „Derviš i smrt“ nepoznata devojka je naškrabala:

Na letovanje poneti troje gaćica, dva para

čarapa, alkohola i vate, zavoj za ne daj Bože,

haljine za izlaske i plažu. Prvo sve pregledati

i videti šta ima od stareži…

Idemo dalje: na desetoj strani jedne od „ubistvenijih“ knjiga Agate Kristi flomasterom je podvučeno  jedno ime u drugom pasusu i dodana beleška:

Odma` sam znao!

Jedna strana „Tihog Dona“ krije zanimljiv stav:

Ovo ne bih čitao ni za hektar gibanice!

Komentar na stranici knjige „Starac i more“:

Sviđa mi se tema, ali stil nije po JUS-u!

Za kraj jedna duhovita primedba u „Ilijadi“:

Obezbedite mi mesto u istoriji – rešio sam da se rodim!

Kada bi na beogradskom sajmu knjiga postojala mogućnost da se naslovi pozajme na godinu dana i da se vrate izdavaču na sledećem sajmu… mogli bismo u tom slučaju da otvorimo i prateći sajam grafita ispisanih po stranicama knjiga…

(tekst je objavljen u martu na portalu nadlanu.com u rubrici „Dobri duh Beograda“)